Križevačko veliko spravišče tradicionalna je pučka svečanost i kulturno-povijesna manifestacija koja se održava od 1968. godine.
Temelji se na legendi iz 14. st. koja govori o pomirbi križevačkih purgera i kalničkih šljivara te na Križevačkim štatutima, popularnom vinskom ceremonijalu i prvim pisanim pravilima o ponašanju u veselom društvu i za punim stolom. Legenda govori da se hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. pred najezdom Tatara, sklonio na stari grad Kalnik, koji se spominje još od 13. stoljeća. Kako zbog visokoih kalničkih zidina i nedostatka odgovarajućeg oružja Tatari nisu mogli doprijeti do kralja i kalničkih seljaka koji su ga skrivali, dosjetili su se da ih glađu dotjeraju na predaju. Međutim, kako su uz Kalnik rasle šljive, seljaci su šljivama počeli hraniti kralja. Tatari su s vremenom izgubili strpljenje i povukli se, čime je Kalnik postao jedini grad koji žestoki napadači nisu osvojili. U znak zahvalnosti, kralj je seljacima dodojelio plemenitaške titule te su ipak, spasivši kralja, bili u povoljnijem položaju.
Na to su Križevčani, stari purgeri bili izrazito ljubomorni, pa su kalničke seljake podrugljivo zvali "plemenitim kalničkim šljivarima".
Legenda dalje govori da tada počinje zavada između Dojeg i Gornjeg Grada koja je trajala sve dok se mladić s Kalnika nije zaljubio u djevojku iz grada. Kako je ljubav prevldala, prije svatova se trebalo pomiriti i "nekaj zajedno spraviti". Kalničani su tako na feštu pomirenja donijeli vino i šljivovicu, s obzirom da su bili "šljivari", a građani su spremili vola, koji se na Spravišču već tradicionalno peče, pa su se svi zajedno tri dana veselili, jeli i pili.
Simbolika Križevačkog velikog spravišča je, stoga, pomirba između kalničkih šljivara i križevačkih purgera. Priredba se održava, jadnako kao i nekada, na prostoru oko crkve Sv. Križa gdje se, uz sajam starih obrta, prikazuju i starinski običaji, igre i umijeća. U tradicionalnoj spelanciji pomirbe sve okupljene se podsjeća o nastanku Križevačkih štatuta. Gradom voze kočije i turistički vlak, a posjetitelji mogu organizirano obići sve križevačke crkve i znamenitosti. Križevačko veliko spravišče je veliki sajam kulture na kojem se predstavlja kulturno-povijesna baština križevačkog kraja.
Manifestaciju prate brojna kulturna događanja:
- nastupi folklornih skupina
- predstavljanje tradicijskih zanata, obrtništva, domaće radinosti, jela i vina
- književne večeri, izložbe
- koncerti ozbiljne, narodne i zabavne glazbe
- športska natjecanja itd.
Povezano:
Počelo 44. Križevačko veliko spravišče
Križevci: U susret 44. Križevačkom velikom spravišču
44. Križevačko veliko spravišče
Bookmark with:
